150. obljetnica Kompareovog fašnika
U prostoru Turističke zajednice Zagrebačke županije, u Preradovićevoj ulici u Zagrebu, u sklopu 184. samoborskog fašnika, otvorena je danas izložba “150. obljetnica Kompareovog fašnika”.
Naime, rijetki pisani dokumenti iz dvadesetih godina 19. stoljeća, pokazuju da se na ulicama tada malenog Samobora održavalo fašničko veselje, te da se u općinskom nagistratu održavao ples pod maskama. U Samoborskom muzeju čuva se zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828., kada lokalni gostioničar traži da mu se iznajmi dvorana za fašnički bal, s napomenom da je isti prostor koristio i godinu dana ranije. To je zapravo prvi pisani dokumenat o samoborskom fašniku, iz kojeg je vidljivo da je on održan i 1827.
Bogata povijest fašničkih 'norijada' u Samoboru kao značajnu godinu bilježi 1876., kada je “Odbor za karnevalski ophod” zatražio od vlasti dopuštenje za procesiju gradskim ulicama. Tih je godina samoborski fašnik organizirao Josip Kompare, čije su šale, bilježe kroničari, često bile politički obojane. Kompare se, kao zadrti pristalica politike dr. Ante Starčevića, uvijek izjašnjavao protiv mađarona i njihove politike, a osim po tome, zapamćen je ostao i po nizu 'inovacija' koje je unio u organizaciju karnevala. Primjerice, u maskirane je povorke uveo 'alegorijska' kola, koja su uvijek predstavljala društveni komentar, a održala su se do danas. Svoje fašničke 'spelancije' Kompare je smišljao cijele godine, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo trideset godina. Prvi Kompareov fašnik, kako je zabilježeno, održan je 1860. godine.
Uz fotografije i fašničke plakate, u prostoru Turističke zajednice, do 15. veljače, mogu se pogledati i fašnički kostimi koje je tridesetak godine izrađivala Ljubica Braja, a danas su u fundusu Samoborskoga muzeja.
Naime, rijetki pisani dokumenti iz dvadesetih godina 19. stoljeća, pokazuju da se na ulicama tada malenog Samobora održavalo fašničko veselje, te da se u općinskom nagistratu održavao ples pod maskama. U Samoborskom muzeju čuva se zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828., kada lokalni gostioničar traži da mu se iznajmi dvorana za fašnički bal, s napomenom da je isti prostor koristio i godinu dana ranije. To je zapravo prvi pisani dokumenat o samoborskom fašniku, iz kojeg je vidljivo da je on održan i 1827.
Bogata povijest fašničkih 'norijada' u Samoboru kao značajnu godinu bilježi 1876., kada je “Odbor za karnevalski ophod” zatražio od vlasti dopuštenje za procesiju gradskim ulicama. Tih je godina samoborski fašnik organizirao Josip Kompare, čije su šale, bilježe kroničari, često bile politički obojane. Kompare se, kao zadrti pristalica politike dr. Ante Starčevića, uvijek izjašnjavao protiv mađarona i njihove politike, a osim po tome, zapamćen je ostao i po nizu 'inovacija' koje je unio u organizaciju karnevala. Primjerice, u maskirane je povorke uveo 'alegorijska' kola, koja su uvijek predstavljala društveni komentar, a održala su se do danas. Svoje fašničke 'spelancije' Kompare je smišljao cijele godine, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo trideset godina. Prvi Kompareov fašnik, kako je zabilježeno, održan je 1860. godine.
Uz fotografije i fašničke plakate, u prostoru Turističke zajednice, do 15. veljače, mogu se pogledati i fašnički kostimi koje je tridesetak godine izrađivala Ljubica Braja, a danas su u fundusu Samoborskoga muzeja.