Stanje i perspektive hrvatskih vinskih cesta



S ciljem unapređenja postojećih te poticanja formiranja novih vinskih cesta u Zagrebačkoj županiji, u Vrbovcu je danas održan znanstveno-stručni skup „Hrvatske vinske ceste - stanje i perspektive”. Organizirali su ga Pučko otvoreno učilište Vrbovec i Vrbovečka udruga vinogradara i vinara.

Uvodna izlaganja održale su dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić - Međimurska vinska cesta, Jadranka Galiot Kovačić - Vinske ceste i kulturni turizam krajnjega istoka Hrvatske, dr. sc. Romana Lekić - Animacija na vinskoj cesti te mr. sc. Gordana Matašin - Vinske ceste Zagrebačke županije.

Kroz kasniju panel diskusiju, uz sudjelovanje vinara, turističkih djelatnika i predstavnika inspekcijskih službi, govorilo se o preduvjetima formiranja vinskih cesta, otklanjanju početničkih pogrešaka, osiguranju održivosti projekta te korištenju marketinških alata kako bi se dodatno pobudio interes za ovaj specifičan turistički proizvod. „Na vinskoj se cesti ne prodaje samo vino, nego i vinski doživljaj. Turisti 'novoga doba' više ne kupuju proizvod u klasičnom smislu, nego traže atmosferu. Treba razvijati atrakcije, osmisliti dobru vinsku priču“, okupljenima je poručila Romana Lekić.

Antun Štanfel, predsjednik Vrbovečke udruge vinogradara i vinara, kaže da bi, iako Vrbovec slovi kao ratarsko-stočarski kraj, članovi ove udruge danas-sutra željeli imati svoju vinsku cestu kako bi „došli do izražaja te svoj proizvod plasirali na kućnom pragu”.  „Interes postoji, želja nam je da u budućnosti postanemo i vinsko odredište“, kaže Štanfel.

Na prostoru županije trenutno postoje tri vinske ceste - Plešivička, Zelinska i Samoborska. Na Plešivičkoj je 35 ponuđača, među kojima je i pet objekata sa smještajnim kapacitetima, Zelinska ima 11 ponuđača, za sada bez objekta za smještaj gostiju, dok ponudu Samoborske vinske ceste čine 32 proizvođača, s osam objekata za smještaj gostiju te najviše dodatnih sadržaja.

Napravljenom SWOT analizom, snaga županijskih vinskih cesta ogleda se u tradiciji vinogradarstva i vinarstva, velikom broju kvalitetnih i vrhunskih vina, ekološki čistom okružju, stručnjacima, enolozima, koji se bave vinarstvom, uređenim kušaonicama i smještajnim kapacitetima, podršci regionalne i lokalne zajednice, dok je najveća slabost nepostojanje jedinstvene vizije razvoja, odnosno prevladavanje osobnog nad zajedničkim interesom.

Zagrebačka županija ima Pravilnik o vinskim cestama koji govori da se one mogu oformiti ako, uz ostalo, postoji najmanje pet zainteresiranih gospodarstava koja proizvode vino na cestovnoj udaljenosti do deset kilometara, ako barem jedan od njih proizvodi vino s oznakom kontroliranog podrijetla, ako postoji pravna osoba koja će ih zastupati, udruga i ako na trasi vinske ceste postoje najmanje dva objekta koja nude uslugu prehrane.