Projekt višenamjenskog uređenja i korištenja rijeke Save
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Dražen Bošnjaković, zamjenik župana Rudolf Vujević, potpredsjednik Županijske skupštine Mario Vlahović i Savjet Zagrebačke županije za koordinaciju aktivnosti na pokretanju i provođenju projekta višenamjenskog uređenja i korištenja rijeke Save održali su u prostorijama Zagrebačke županije sastanak o projektu višenamjenskog uređenja i korištenja rijeke Save.
Savjet Zagrebačke županije za koordinaciju aktivnosti na pokretanju i provođenju projekta višenamjenskog uređenja i korištenja rijeke Save nastavit će pratiti tijek izrade Studije izvodljivosti i Strateške studije procjene utjecaja na okoliš Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - Zagreb na Savi te, bude li potrebno, inicirati koordinacijske sastanke glavnih dionika ovoga programa. Zaključak je to tematske sjednice Savjeta za koje su, njegovim članovima, dane informacije o dosadašnjim aktivnostima provedbe ovoga programa, o koncepcijskim rješenjima nacrta plana regulacije, uređenja i korištenja rijeke Save u odnosu na važeće prostorne planove u Zagrebačkoj županiji te o stanju izgrađenosti sustava obrane od poplava i višegodišnjem planu gradnje zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina na području gornjeg toka rijeke Save.
Županijska skupština je u ožujku 2012. godine donijela zaključak o pokretanju inicijative na državnoj razini oko provedbe projekta višenamjenskog uređenja i korištenja Save te ga uputila Vladi Republike Hrvatske. U kolovozu 2013. godine Vlada je utvrdila način pripreme Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska te je za organizaciju, vođenje i upravljanje izradom ovoga programa osnovana tvrtka „HEP - Razvoj višenamjenskih nekretninskih projekata”, koja je u međuvremenu promijenila ime u „Program Sava” d.o.o.
Zadaća je ove tvrtke, za sjednice je pojasnio njezin direktor Dubravko Ponoš, ponuditi cjelovito rješenje zaštite, uređenja i korištenja Save, od granice sa Slovenijom do Siska. Dosad su izrađene tri moguće opcije. Stručni savjet „Programa Sava”, prema zahtjevu projektnog zadatka, najboljom smatra opciju koja predviđa gradnju hidroelektrana Zaprešić, odnosno Podsused i Prečko te tzv. malih hidroelektrana (MHE) Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka, kao i, pojavi li se potreba, reverzibilne hidroelektrane Medvednica. Osnova ovoga rješenja jest, pojašnjeno je, rekonstrukcija postojećeg kanala Sava-Odra i njegovo spajanje s rijekom Savom kod Prevlake. Ova se opcija temelji na elaboratu Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, izrađenom 2013. godine. 
Druge dvije opcije predviđaju: tehničko rješenje s minimalnim troškovima ulaganja kako bi se postigla tražena zaštita od mogućih poplava, rješenje koje proizlazi iz osnovne djelatnosti Hrvatskih voda i u kojemu se ne razmatra energetsko korištenje Save te rješenje temeljeno na Prethodnoj studiji izvodljivosti i korištenju rijeke Save od Republike Slovenije do Rugvice, izrađenom 2002. godine, koje predviđa gradnju četiri hidroelektrane - Zaprešić /Podsused, Prečko, Zagreb, Drenje i ustave Lučko. Konačni odgovor na pitanje koja je od ovih opcija najbolja dat će studija izvodljivosti, nakon koje će se, rekao je Ponoš, program dodatno „iskristalizirati“. Osnovni parametri kod određivanja najbolje opcije su vodoopskrba, obrana od poplava, zaštita okoliša te (tek tada) hidroenergija.
Župan Stjepan Kožić rekao je da je dobro što su članovi Savjeta na jednome mjestu vidjeli što sve nosi projekt Zagreb na Savi te ustvrdio da on ne smije odgoditi ili zaustaviti višegodišnji program uređenja i zaštite rijeke Save od visokih voda, poplava, a kojega provode Hrvatske vode.
O usklađenosti triju mogućih opcija s prostorno-planskom dokumentacijom govorila je Željka Kučinić, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje, dok je Zoran Marković iz Hrvatskih voda upoznao članove Savjeta s trenutnim radovima na zaštitnim i vodnim građevinama te onima u fazi projektiranja. Trenutno se najviše gradi na samoborskom području, zaštitni nasipi desnog zaobalja Save te području Velike Gorice i općine Orle, rekonstrukcija, odnosno gradnja desnog savskog nasipa. Govoreći o problemima sustava zaštite od poplava, istaknuo je neizgrađeni, odnosno djelomično izgrađeni sustav zaštite uzvodno od Zagreba, nasipe nedovoljne visine ili upitne kvalitete na nekim dionicama nizvodno od Zagreba, kontinuirano produbljivanje korita Save te sniženje vodostaja podzemnih voda. Također, rekao je da je početak gradnje transverzalnog nasipa od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Suša u općini Orle, čime bi se, uz ostalo, spriječilo plavljenje Čičke Poljane, planiran za 2017. godinu.
Za sjednice se također razgovaralo o mogućim negativnim posljedicama gradnje hidroelektrana na Savi u susjednoj Sloveniji, zadnja bi se trebala sagraditi svega dvjestotinjak metara od hrvatske granice te je rečeno da je slovenska Vlada donijela zakon o korištenju rijeke Save, što u Hrvatskoj zasad nije slučaj.