Hrvatski župani složni s prijedlogom župana Kožića - Mreža hitne medicine mora se mijenjati
Na 26. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, hrvatski župani prihvatili su prijedlog župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića o formiranju tima koji će razgovarati s Ministarstvom zdravlja o izmjeni Mreže hitne pomoći.
Kožić je ponovno istaknu važnost povećanja broja T1 timova (liječnik, medicinska tehničar/sestra, vozač) hitne medicinske pomoći na području Zagrebačke županije. Naime, nakon objave Mreže hitne medicine, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije našao se u nepovoljnom odnosu prema ostalim Zavodima za hitnu medicinu u Republici Hrvatskoj, a posebno prema Gradu Zagrebu gdje jedan T1 tim pokriva prosječno manje od 10 km2 uz istovremen smještaj svih bolnica i klinika u Gradu Zagrebu. S druge strane, u Zagrebačkoj županiji jedan tim pokriva preko 100 km2 bez i jedne bolnice na tom području, s prosječnom udaljenosti do bolnice i većom od 40 km. „U našoj županiji ima sredina koji nisu dobili niti jedan T1 tim i pojedini gradovi i općine moraju za tu potrebu izdvajati dodatna sredstva. Držimo, stoga, kako organizacija hitne medicine nije adekvatna temeljem postojeće Mreže, a izgleda da je slična situacija i u drugim županijama,“ istaknuo je Kožić.
Na sjednici, župani su iskazali zabrinutost za sve lošijim stanjem u hrvatskom zdravstvu i neučinkovitim provođenjem procesa sanacije županijskih zdravstvenih ustanova od strane države. Daljnje gomilanje gubitaka, ugrozit će jednaku dostupnost zdravstvenih usluga u svim županijama i favorizirati stanovnike Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita, iako svi građani plaćaju jednake poreze.
Uz župane hrvatskih županija, sastanku su prisustvovali i predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu – ravnatelj Mile Klepo te zdravstveni savjetnik Tihomir Strizrep. Naglasili su kako je održivost postojećeg zdravstvenog sustava dovedena u pitanja s obzirom da su se, uz postojeće, nastavili generirati i novi dugovi nakon što je država preuzela sanaciju i upravljanje bolnicama. Klepo je upozorio kako će trend gomilanja novih dugova zasigurno generirati novih milijardu i pol kuna gubitaka zdravstvenih ustanova, što bi uz sadašnji financijski teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), moglo dodatno opteretiti cjelokupni zdravstveni sustav za novih 3 milijarde kuna gubitaka na kraju ove godine.
Također, župani su izrazili svoje nezadovoljstvo i s ukidanjem podmjere ulaganja u sustave za navodnjavanje, koje Ministarstvo poljoprivrede nije uvrstilo u prijedlog Programa ruralnog razvoja. Takva odluka ministarstva imat će dugoročne negativne posljedice za razvoj hrvatske poljoprivrede i konkurentnosti ruralnih područja budući da se nepovratno gube sredstva iz EU fondova za koje županije imaju pripremljene projekte.