Turističko povezivanje dvoraca
U sklopu IPA operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. kao jedan od mogućih projekata, čija bi se realizacija financirala novcem EU, predviđeno je turističko povezivanje dvoraca Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te slovenske regije Posavje.
O konkretnim oblicima povezivanja, prije izrade konačnoga prijedloga projekta, razgovaralo se danas za radionice “Dvorci”, koju je Zagrebačka županija organizirala u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor - Lužnica. «Želimo povezati dvorce na zajedničkom turističkom proizvodu. Ovim ih projektom, i sredstvima koja možemo dobiti od EU, nećemo moći obnoviti, ali treba konkretizirati put koji će dvorce staviti u 'turističku funkciju', kako bi oni postali dio prepoznatljivosti šire regije», pojasnio je Krunoslav Pilko, županijski pročelnik za gospodarstvo, voditelj radionice.
Damir Krajnik, sa zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta, govorio je o europskim primjerima kulturnih putova dvoraca rekavši da moderan (novi) tip turista, istraživačkoga duha, teži upravo individualnom kulturnom, a ne masovnom turizmu.
«Europa je svoje dvorce odavno iskoristila u turističke svrhe, te ovaj vid turizma ima snažnu promociju», naglasio je Krajnik. Dodao je da sjeverozapadnu Hrvatsku karakterizira velika gustoća dvoraca, koji imaju značajan kulturni identitet, no u lošem su stanju. Za mnoge od njih treba utvrditi trajnu namjenu, te ih, prije svega, obnoviti.
S područja Zagrebačke županije, čulo se za radionice, u zajednički projekt prekograničnoga turističkog povezivanja dvoraca mogli bi se uključiti: dvorac Božjakovina (Rugvica), kurija Domjanić (Sveti Ivan Zelina), dvorac Oršić (Gornja Bistra), dvorac Jakovlje, dvorac Januševec (Brdovec), dvorac Erdödy (Jastrebarsko), dvorac Vranyczany (Laduč), Stari grad Lukavec (Velika Gorica), dvorac Rauch (Lužnica), Novi Dvori Jelačićevi (Zaprešić) i dvorac Oršić (Slavetić-Jastrebarsko).
O konkretnim oblicima povezivanja, prije izrade konačnoga prijedloga projekta, razgovaralo se danas za radionice “Dvorci”, koju je Zagrebačka županija organizirala u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor - Lužnica. «Želimo povezati dvorce na zajedničkom turističkom proizvodu. Ovim ih projektom, i sredstvima koja možemo dobiti od EU, nećemo moći obnoviti, ali treba konkretizirati put koji će dvorce staviti u 'turističku funkciju', kako bi oni postali dio prepoznatljivosti šire regije», pojasnio je Krunoslav Pilko, županijski pročelnik za gospodarstvo, voditelj radionice.
Damir Krajnik, sa zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta, govorio je o europskim primjerima kulturnih putova dvoraca rekavši da moderan (novi) tip turista, istraživačkoga duha, teži upravo individualnom kulturnom, a ne masovnom turizmu.
«Europa je svoje dvorce odavno iskoristila u turističke svrhe, te ovaj vid turizma ima snažnu promociju», naglasio je Krajnik. Dodao je da sjeverozapadnu Hrvatsku karakterizira velika gustoća dvoraca, koji imaju značajan kulturni identitet, no u lošem su stanju. Za mnoge od njih treba utvrditi trajnu namjenu, te ih, prije svega, obnoviti.
S područja Zagrebačke županije, čulo se za radionice, u zajednički projekt prekograničnoga turističkog povezivanja dvoraca mogli bi se uključiti: dvorac Božjakovina (Rugvica), kurija Domjanić (Sveti Ivan Zelina), dvorac Oršić (Gornja Bistra), dvorac Jakovlje, dvorac Januševec (Brdovec), dvorac Erdödy (Jastrebarsko), dvorac Vranyczany (Laduč), Stari grad Lukavec (Velika Gorica), dvorac Rauch (Lužnica), Novi Dvori Jelačićevi (Zaprešić) i dvorac Oršić (Slavetić-Jastrebarsko).